Poslovni kupac
BrandsPorculansko posuđePribor za jeloČašeNamještajKuhinjaBuffetTake-awayRadna odjećaHotelske potrepštineTekstilJelovnici & PločeStolni priborDekoracijeZaštitni proizvodiPribor za bar
Vanjski namještajSve serijeNovo PopustiMagazinTematski svjetovi

Slaganje vina sa šparogama

Koje vino najbolje ide uz šparoge? Na što morate paziti kako bie pronašli pravo vino uz ukusna jela sa šparogama? Sommelierka Janine Woltaire ima odgovore na ova i druga pitanja i razbija predrasude da se crno vino ne slaže sa šparogama.

Gläser auf dem Bartresen mit kleinem Bild der Sommelière Janine Woltaire
Gläser auf dem Bartresen mit kleinem Bild der Sommelière Janine Woltaire

Savjeti stručnjaka

Počnimo s možda najjednostavnijim, ali svakako najvažnijim pitanjem: Koje vino najbolje ide uz šparoge?

Janine Woltaire: Nije tako jednostavno odgovoriti i ovo se pitanje nameće svake godine iznova. To je ono što ga čini tako uzbudljivim svake godine u sezoni šparoga. Šparoge dolaze toliko drugačije na tanjur da su ludo uzbudljivo povrće. Kad se šparoge drugačije pripreme, nekada svježe i lagane kao npr. salata, bolje rečeno jače s holandskim umakom ili smeđim maslacem i odreskom, to mijenja izbor vina. Veliki sam obožavatelj kada bijelo vino ne nudi baš toliko kiselosti, pa zato dobro idu burgundske sorte grožđa ili sasvim klasični frankovski silvanac. Tada vino nema tako gorak i metalan okus. Omiljena njemačka sorta rizling također dobro ide u nedoumice, najvjerojatnije uz jela inspirirana Azijom.

Malo drva, malo vanilije, malo kiča

Koje karakteristike moraju imati vina?

Janine Woltaire: Za bijela vina, kao što rekoh, radim s malo kiselosti, u isto vrijeme dobra su i drvena ili barrique vina. Pogotovo ako radite sa smeđim maslacem, imate okus karamele na tanjuru, može s užitkom biti bijelo vino s drvetom. Šparoge su u mojim očima, kako god bile pripremljene, vrlo elegantno povrće. To bi trebao biti i opis vina, tj. ne previše alkoholizirano, ne previše snažno, ne previše zasitno. Samo bi trebao biti u ovom elegantnom, finijem rasponu. Može biti malo više zemljan ili bogat biljem. Ako razmišljate u smjeru šnicla, uz hrskavo pohanje i kiselost limuna, vino je možda već prisutno i ima veliku snagu.

Kellner stellt Glas auf einen Tisch

Pritom, međutim, ne smije biti previše drvenast, previše vanilijast, niti previše kičast. Klasični cuvée koji cijelu godinu ne završe u čaši jer su kičasti odjednom se pojavljuju na jelovniku samo zato što piše vino od šparoga. Ni meni to nije pravi pristup. Glupost je i ta primarna voćna, slatkasta jednodimenzionalnost, koja se onda reklamira kao cuvée od šparoga.

Mijenja li se vinska karta u sezoni šparoga ili kažete da uz šparoge odgovaraju i vina koja su dostupna tijekom cijele godine?

Janine Woltaire: Da, mislim. Meni se vinska karta zapravo ne mijenja. Mi smo restoran koji ne nudi klasična jela od šparoga. Sebastian Frank šparoge uvrštava u jelovnik svake godine, ali tamo su šparoge tada jedno od devet jela, tako da su samo mali dio jelovnika. Šparoge se kod Sebastijana klasično kisele, odnosno kuhaju sa solju i šećerom i peku na žaru. Ove godine ide u drugom smjeru, više kao jelo od tjestenine. Naravno, svake godine nameće se zadatak pronaći pravo vino za ovaj meni.

Što ide bolje: mlado vino iz prethodne godine ili bolje rečeno ono koje je neko vrijeme odležalo?

Janine Woltaire: To jako ovisi o tome kako se šparoge stave na tanjur. Uz salatu od svježih šparoga ili pečene šparoge s umakom od jogurta, laganija jela možete postati mlađi i svježiji čak iu čaši. Ako su na tanjuru snažniji, kremasti okusi, radije bih preporučio zrelija vina.

Rizling se odlično slaže sa zelenim šparogama

Postoje li razlike između bijelih i zelenih šparoga?

Janine Woltaire: Zelene šparoge mogu se vrlo dobro protumačiti kao azijske za mene, u smjeru korijandera i đumbira. Zatim sam jako zadovoljan finim trpkim, njemačkim rizlingom s Mosela, malo lakšim i slađim, kiselost može malo apsorbirati ljutinu đumbira, slatkoća uravnotežuje sve. Tu ova sorta grožđa blista, mislim.

Rot- und Weißweinglas auf einem Tisch

Zašto crno vino nije prikladno uz šparoge?

Janine Woltaire: Crveno vino ima puno više tanina, odnosno tanina, koji stvaraju onaj krzneni osjećaj. To može spljoštiti lagano jelo od šparoga. A bijele šparoge očito asociraju na lagane okuse, kao u klasičnom holandskom umaku ili rastopljenom maslacu. A tu je i crveno voće i džem, teško vino uz to, što se jednostavno ne uklapa u ideju. No, crveno vino svakako možete jako dobro kombinirati. Postoje lagana crvena vina, na primjer Pinot Noir ili vrlo lagana i voćna crna vina cuvée. Pogotovo ljeti, malo rashlađenije nego inače, odlično pristaje crno vino. Ovo radije poslužite na 14 stupnjeva, a ne na sobnoj temperaturi. Međutim, to je općenito zastarjela pretpostavka s crnim vinom. Crno vino može se sa zadovoljstvom poslužiti na 16-18 stupnjeva, a ljeti čak i za stupanj ili dva hladnije. Onda to može vrlo dobro pratiti i jela od šparoga s malo mirisa pečenja, na primjer, izravno s roštilja u vrtu.

Kako se ponaša s bijelim vinom uz hlađenje i pravu temperaturu?

Janine Woltaire: Sjajno pitanje, s bijelim vinom stvarno je uzbudljivo. Često se pije jako, jako hladno. Vrlo hrskavi, svježi Sauvignon blanc, koji je također odlična sorta grožđa za šparoge, može se poslužiti na šest do osam stupnjeva. Ovo je i odlična sorta grožđa za šparoge, barem kada dolazi u čašu u zelenoj, travnato-svježoj varijanti iz Štajerske, primjerice, a kombinira se sa svježom, zelenom salatom od šparoga i proljetnim biljem. No, primjerice, moćni burgundac, odležan u drvetu, gubi puno arome ako je prehladan. Išao bih više u smjeru deset stupnjeva. Pravi se razlika između temperature posluživanja i temperature pijenja. Više volim poslužiti vino za stupanj hladnije. No posebno snažna, intenzivna bijela vina gube puno arome kada se piju ledena.

Dobri savjeti postaju sve važniji

Koliko gosti cijene dobar savjet? A je li još važnije sa šparogama?

Janine Woltaire: Da, rekla bih. Ali savjetovanje o vinu općenito je uzbudljiva tema. Već vidim da se to sve više traži i prihvaća. U našem restoranu imamo vrlo posebnu vinsku kartu. Sebastian Frank, porijeklom s austrijsko-ugarske granice, oblikuje taj svojevrsni kulinarski stil. A mi slijedimo s vinima. Služimo samo vina iz Njemačke, Austrije, Češke, Slovenije i Mađarske. Tamo se gosti rijetko znaju snalaziti, ali i ove regije postaju sve aktualnije. U Berlinu je još jedna posebna situacija, mali balon. Uvijek smatram da su naši gosti vrlo otvoreni za nove vinske stilove i imaju želju upoznati nešto drugačije i novo. Gosti ovise o meni za savjete i uvijek ih jednostavno pustim da kušaju vino kako bi stekli osjećaj je li ono pravo za večer. To se rado prihvaća, ima i potražnje, što me veseli. Super je ući u dijalog i razmijeniti ideje o vinu, to je lijep trenutak. Naravno, ovo je posluživanje, ali pričati o tome s gostima je super. Sve u svemu, moj je dojam da otvorenost prema kvaliteti i razumijevanju proizvoda postaje sve važnija, a specijalizirane trgovine sve više na važnosti.

verschiedene Karaffen und Weingläser

Imate li savjete za goste kako pronaći dobro vino u restoranu?

Janine Woltaire: Kad se gleda vinska karta, bitno je da je naveden proizvođač. To je znak da restoran cijeni zanatska vina. Molio bih da kušam kad sam u nedoumici. Naravno, ovisi o situaciji; pivski vrt sigurno nije pravo mjesto. Radije bih se držao svog spritz pića i bio sretan. Ali u kvalitetnoj gastronomiji to je legitimno. Moram znati sviđa li mi se vino. Može savršeno ići uz šparoge, ali ako ih ne volim, ne valja. A onda jednostavno potražite razgovor. Sada postoje tako sjajni ugostitelji i sommelieri koji mogu dati kompetentan savjet. Također je dobro steći malo vokabulara. Volite kiselost? Volite li voće? Volite li moćnije? U savjetima mi pomaže kada mi gosti češće kažu neku sortu grožđa koju piju. Ako kažu da uvijek piju sivi pinot, već mogu zaključiti u čemu im je ugodno. Tada možete isprobati nešto novo, ali tu ćete se snaći.

Dobivate li savjet kada dođete u restoran ili jednostavno sami odaberete pravo vino s vinske karte?

Janine Woltaire: I jedno i drugo, da budem iskrena. Kad negdje idem, poželim i popiti nešto što dugo nisam. Ludo volim listati po vinskim kartama i birati nešto. Ali volim i da me savjetuju. Pogotovo u vinskim regijama gdje se ne snalazim. A ako nisam sam napisao vinsku kartu i ne otvaram sam vina svaki dan i radim s njima, potpuno vjerujem svojim kolegama, pa ih pitam. Zatim opisujem ono što tražim, za mene to može biti i pomalo funky u čaši za vino a da ne postane previše divlje. Zatim pokušavam opisati tu ravnotežu i do sada je to uvijek uspjelo. Ako onda govorimo među "profesionalcima", to je već vrlo detaljno, tamo ćete brže pronaći pravo vino. Zatim također ulazi u suptilnosti. Vina prolaze kroz cikluse, pogotovo ona starija. Zatim razmijenite informacije: 'Je li vino još uvijek u zatvorenoj fazi, kako doživljavate vino u ovom trenutku? To je vrlo tehnički, ali vrlo uzbudljiv aspekt.

Kada ste pozvani kod prijatelja, pitaju li vas za preporuke?

Janine Woltaire: Da, događa se, ali je teško dati savjet. Kad sjednete jedan nasuprot drugoga, možete o tome detaljnije razgovarati. Ali preporuka iz vedra neba, putem kratke Whats-App poruke, je naravno teška. Koji je raspon cijena? Želite li da bude svjež i hrskav i radi na terasi na suncu ili da ide uz neko jelo? Ne mogu samo reći da je sivi pinot u pravu. Potreban vam je dijalog, a onda ću vas rado posavjetovati.


O stručnjaku

Sommelière Janine Woltaire
©White Kitchen

Janine Woltaire radi u restoranu Horváth u Berlinu od veljače 2019. Rođena u Hamburgu, u glavni grad došla je kao studentica. Već je radila u ugostiteljstvu i time je financirala studij. Mala, privatna novoosnovana tvrtka doista joj je pokazala srce i dušu iza sebe. To je bio ključni trenutak da je privuče gastronomija. Godinu i pol dana pohađala je Sommelier School u Berlinu, gdje je uz rad naučila sve o vinu. 2021. stručni časopisi Feinschmecker i Gu proglasili su je "Sommelièreom godine".sto.

O stručnjaku

Janine Woltaire radi u restoranu Horváth u Berlinu od veljače 2019. Rođena u Hamburgu, u glavni grad došla je kao studentica. Već prije se bavila ugostiteljstvom, što joj je pomoglo i pri financiranju studija. Mala, privatna novoosnovana tvrtka doista joj je pokazala srce i dušu iza sebe. To je bio ključni trenutak da je privuče gastronomija. Godinu i pol dana pohađala je Sommelier School u Berlinu, gdje je uz rad naučila sve o vinu. Stručni časopisi Feinschmecker i Gusto 2021. godine proglasili su je "Sommelièreom godine".